Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke
To je organizirani program mamografskog probira za žene s ciljem ranog otkrivanja raka dojke, smanjenja smrtnosti i poboljšanja kvalitete života oboljelih. Program se provodi od 2006. godine u cijeloj Hrvatskoj.
Zašto je rano otkrivanje ključno?
Redoviti pregledi omogućuju otkrivanje raka dojke i do dvije godine prije nego što bi se promjene mogle napipati. Što se bolest ranije otkrije, veće su šanse za potpuno izlječenje i kvalitetan život. Najviše obolijevaju žene starije od 50 godina, ali rak dojke može se javiti i kod mlađih žena. Zato je važno da svaka žena od najranije mladosti upozna svoje tijelo i redovito pregledava dojke.
Rak dojke najčešći je oblik raka kod žena u Hrvatskoj – od njega obolijeva svaka četvrta žena novooboljela od raka. U svijetu se godišnje dijagnosticira više od 2 milijuna novih slučajeva, a više od 700.000 žena umire od ove bolesti.
Dobra vijest je da se
rak dojke može
otkriti vrlo rano, kada je izlječenje moguće u više od 90 % slučajeva.
KORAK 1: POZIV STIŽE POŠTOM
Tko se poziva na
mamografski pregled?
U Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke uključene su žene u dobi
od 49 do 70 godina. Žene iz ciljne skupine dobivaju pozivno pismo na kućnu adresu, s unaprijed određenim terminom i lokacijom pregleda. Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke ne obuhvaća: žene sa simptomima koji upućuju na rak dojke, žene koje su već imale rak dojke i muškarce. Mamografija se obavlja svake dvije godine. Pregled je besplatan i organiziran putem poziva na kućnu adresu.
01. Trebam li se prijaviti u Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke?
Prijava u Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke nije potrebna. Žene iz ciljane skupine pozivaju se automatski putem baze osiguranika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, nadopunjene podacima Ministarstva unutarnjih poslova i OIB sustava. Ako primijetite da Vaši podaci nisu ažurirani, obratite se Županijskom zavodu za javno zdravstvo.
02. Što ako sam mlađa od 49 godina?
Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke obuhvaća žene u dobi od 49 do 70 godina.
Kod mlađih žena preporučuje se:
- prvi mamografski pregled između 38. i 40. godine
- redoviti samopregled i ultrazvuk dojki kod mlađih žena.
Ako u obitelji imate srodnike s rakom dojke (majka, sestra, kći), pregledi trebaju započeti ranije, u dogovoru sa specijalistom. Više možete pročitati na: Žene s visokim rizikom
03. Što ako sam starija od 70 godina?
Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke obuhvaća žene do 70. godine, no i starije žene trebaju nastaviti s pregledima. Obratite se svom liječniku obiteljske medicine koji treba izdati uputnicu za mamografski pregled.
04. Mogu li sudjelovati u Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka dojke ako sam već napravila mamografiju privatno?
Da, ali je važno obavijestiti zavod za javno zdravstvo županije u kojoj živite kako bi se izbjeglo nepotrebno ponavljanje pregleda i pravilno evidentirali nalazi. Preporučeni razmak između dvije mamografije je jedna godina, ukoliko je prethodan nalaz bio uredan.
05. Imam dijagnosticiran rak dojke – zašto više ne dobivam pozive za mamografiju kroz Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke?
Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke namijenjen je zdravim ženama bez dijagnoze raka dojke. Žene koje već imaju dijagnosticiran rak dojke prate se kroz individualizirane onkološke kontrole prema preporuci specijalista.
simptome, ali nisam u ciljanoj skupini?
Ako imate simptome (npr. kvržicu, bol, iscjedak), ne čekajte poziv – odmah se javite svom liječniku koji će Vas uputiti na daljnju dijagnostiku.
KORAK 2: PREGLED
Kako izgleda mamografski pregled?
Mamografija je kratko rendgensko snimanje dojki koje traje nekoliko minuta.
Na pregled dolazite u mamografsku jedinicu navedenu u pozivu. Radiološki tehnolog ili educirano medicinsko osoblje namjestit će dojku za snimanje. Dojke se postavljaju na ploču za snimanje i lagano pritisnu kompresijskom pločom kako bi se dobila što kvalitetnija slika. Pritisak traje kratko i može izazvati blagu nelagodu, ali pregled u većini slučajeva nije bolan.
01. Kako se pripremiti za mamografiju?
Prije pregleda: potrebno je oprati kožu, ne koristiti kreme, dezodoranse ili pudere na području dojki i skinuti se do struka. Preporučuje se nositi dvodijelnu, udobnu odjeću.
02. Je li mamografija štetna?
Mamografija koristi nisku razinu zračenja. Prednosti pregleda, posebno rano otkrivanje bolesti, znatno nadmašuju potencijalne rizike.
03. Kada je najbolje vrijeme za mamografiju?
Kod žena koje imaju menstruaciju, pregled je najbolje obaviti između 5. i 10. dana ciklusa, kada su dojke najmanje osjetljive. Prvi mamografski pregled preporuča se između 38. i 40. godine, a žene s obiteljskom poviješću raka dojke trebaju početi ranije, prema preporuci liječnika.
04. Što ako imam guste dojke?
Kod žena s gustom žljezdanom strukturom dojki mamografija može biti manje osjetljiva. Liječnik može preporučiti dodatni ultrazvuk dojki. Važno je znati da mamografija ne otkriva sve tumore (oko 15–20 %), osobito kod žena s gustom žljezdanom strukturom dojki, ali je i dalje najbolja metoda ranog otkrivanja raka dojke.
05. Može li se mamografija obaviti s implantatima?
Da, mamografija se može obaviti i kod žena s implantatima. Važno je napomenuti osoblju prije pregleda kako bi se prilagodila tehnika snimanja.
06. Što ako uređaj u mamografskoj jedinici ne radi?
Ako mamografski uređaj ne radi, a niste dobili novi termin u mamografskoj jedinici, kontaktirajte Županijski zavod za javno zdravstvo kako biste dogovorili drugi termin pregleda.
Mamografija može otkriti promjene i do dvije godine prije nego što postanu opipljive. Rano otkrivanje značajno povećava šanse za izlječenje – petogodišnje preživljenje u ranom stadiju iznosi oko 96 %.
U sklopu programa: 60 % novootkrivenih tumora otkriveno je u lokaliziranom, ranom stadiju te žene koje se redovito odazivaju na pozive imaju veće šanse da im se bolest otkrije na vrijeme. Uvođenjem probira bilježi se pad smrtnosti od raka dojke u Hrvatskoj.
KORAK 3: NALAZ STIŽE POŠTOM
Što nakon pregleda i kako protumačiti nalaze?
Nalaz stiže poštom na kućnu adresu u roku od nekoliko tjedana. Nakon mamografskog pregleda, obavezno pokažite nalaz svom liječniku, nastavite s redovitim samopregledima dojki i na buduće preglede ponesite prethodne mamografske snimke.
Ako nalaz niste dobili u roku od mjesec dana, obratite se zavodu za javno zdravstvo županije u kojoj živite i oni će vas obavijestiti o nalazu.
01. Što znači BI-RADS 1 i 2 na nalazu?
BI-RADS 1 znači da je nalaz potpuno uredan i da nema znakova bolesti. U tom slučaju nisu potrebne dodatne pretrage, već se preporučuje nastavak redovitih pregleda, najčešće svake dvije godine u okviru programa probira. Ukoliko se radi o „gustim dojkama“ s većim udjelom žljezdanog tkiva (ACR gustoća C i D) specijalist će vjerojatno preporučiti i UZV dojki.
BI-RADS 2 označava da su pronađene dobroćudne (benigne) promjene koje nisu opasne. To mogu biti, primjerice, ciste ili druge bezazlene promjene. Nisu potrebne dodatne pretrage, već se preporučuju redovne kontrole, najčešće svake dvije godine u okviru programa probira. Ukoliko se radi o „gustim dojkama“ s većim udjelom žljezdanog tkiva (ACR gustoća C i D) specijalist će vjerojatno preporučiti i UZV dojki.
Razlika je u tome što kod BI-RADS 1 nema nikakvih promjena, dok kod BI-RADS 2 postoje promjene, ali su one potpuno bezopasne. U oba slučaja postupak je isti – redovito praćenje bez potrebe za dodatnom obradom.
02. Na nalazu sam dobila BI-RADS 0, 3, 4 ili 5 – što to znači?
BI-RADS 0 znači da nalaz nije bio dovoljno jasan za konačnu procjenu. U tom slučaju potrebno je učiniti dodatne pretrage, poput ultrazvuka ili dodatnih mamografskih snimaka, obično u roku od mjesec dana.
BI-RADS 3 označava nalaz koji je vrlo vjerojatno dobroćudan. Rizik od maligniteta je vrlo nizak, pa nije potrebno odmah raditi dodatnu obradu. Umjesto toga preporučuje se kontrolni pregled (mamografija ili ultrazvuk dojki) unutar šetst mjeseci kako bi se promjena pratila.
BI-RADS 4 znači da postoji sumnja na malignitet, ali dijagnoza nije potvrđena. Zbog toga je potrebno učiniti ultrazvuk i/ili biopsiju kako bi se točno utvrdilo o kakvoj se promjeni radi.
BI-RADS 5 označava nalaz s visokom vjerojatnošću maligniteta. U tom slučaju potrebno je hitno učiniti ultrazvuk i biopsiju te započeti daljnju dijagnostičku obradu i liječenje.
03.Zašto se kod nekih nalaza odmah radi biopsija, a kod nekih ne?
Biopsija se ne radi u svim slučajevima jer to ovisi o procijenjenom riziku. Kod BI-RADS 3 nalaza promjena izgleda bezopasno, pa se preporučuje praćenje kroz vrijeme kako bi se izbjegli nepotrebni invazivni postupci.
S druge strane, kod BI-RADS 4 i BI-RADS 5 nalaza postoji sumnja na malignitet, zbog čega je potrebno uzeti uzorak tkiva (biopsiju) kako bi se postavila točna dijagnoza i započelo odgovarajuće liječenje.
