Česta pitanja i odgovori o raku dojke

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke je organizirani program mamografskog probira za žene s ciljem ranog otkrivanja raka dojke, smanjenja smrtnosti i poboljšanja kvalitete života oboljelih. Program se provodi od 2006. godine u cijeloj Hrvatskoj.

Prijava u Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke nije potrebna. Žene iz ciljane skupine pozivaju se automatski putem baze osiguranika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, nadopunjene podacima

Ministarstva unutarnjih poslova i OIB sustava. Ako primijetite da Vaši podaci nisu ažurirani, obratite se Županijskom zavodu za javno zdravstvo.

Poziv dobivaju žene u dobi od 49 do 70 godina.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke ne obuhvaća:

• žene sa simptomima koji upućuju na rak dojke
• žene koje su već imale rak dojke
• muškarce.

Mamografija se obavlja svake dvije godine. Pregled je besplatan i organiziran putem poziva na kućnu adresu.

Mamografija može otkriti promjene i do dvije godine prije nego što postanu opipljive.

Rano otkrivanje značajno povećava šanse za izlječenje – petogodišnje preživljenje u ranom stadiju iznosi oko 96%.

Mamografija je kratko rendgensko snimanje dojki koje traje nekoliko minuta.

Dojke se postavljaju na ploču za snimanje i lagano pritisnu kompresijskom pločom kako bi se dobila što kvalitetnija slika.

Pritisak traje kratko i može izazvati blagu nelagodu, ali pregled u većini slučajeva nije bolan

Mamografija koristi nisku razinu zračenja. Prednosti pregleda, posebno rano otkrivanje bolesti, znatno nadmašuju potencijalne rizike.

Prije pregleda:

• potrebno je oprati kožu
• ne koristiti kreme, dezodoranse ili pudere na području dojki
• skinuti se do struka.

Preporučuje se nositi dvodijelnu, udobnu odjeću.

Kod žena koje imaju menstruaciju, pregled je najbolje obaviti između 5. i 10. dana ciklusa, kada su dojke najmanje osjetljive. Prvi mamografski pregled preporučuje se između 38. i 40. godine, a žene s obiteljskom poviješću raka dojke trebaju početi ranije, prema preporuci liječnika.

Da, mamografija se može obaviti i kod žena s implantatima. Važno je napomenuti osoblju prije pregleda kako bi se prilagodila tehnika snimanja.

Kod žena s gustom žljezdanom strukturom dojki mamografija može biti manje osjetljiva. Liječnik može preporučiti dodatni ultrazvuk dojki. Važno je znati da mamografija ne otkriva sve tumore (oko 15–20 %), osobito kod žena s gustom žljezdanom strukturom dojki, ali je i dalje najbolja metoda ranog otkrivanja raka dojke.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke obuhvaća žene u dobi od 49 do 70 godina.
Kod mlađih žena preporučuje se:

• prvi mamografski pregled između 38. i 40. godine
• redoviti samopregled i ultrazvuk dojki kod mlađih žena.

Ako u obitelji imate srodnike s rakom dojke (majka, sestra, kći), pregledi trebaju započeti ranije, u dogovoru sa specijalistom. Više možete pročitati na: Žene s visokim rizikom

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke obuhvaća žene do 70. godine, no i starije žene trebaju nastaviti s pregledima. Obratite se svom liječniku obiteljske medicine koji treba izdati uputnicu za mamografski pregled.

Da, ali je važno obavijestiti zavod za javno zdravstvo županije u kojoj živite kako bi se izbjeglo nepotrebno ponavljanje pregleda i pravilno evidentirali nalazi. Preporučeni razmak između dvije mamografije je jedna godina, ako je prethodan nalaz bio uredan.

Obratite se županijskom zavodu za javno zdravstvo kako biste dogovorili novi termin i otkazali prethodni termin.

Javite se svom županijskom zavodu za javno zdravstvo radi provjere statusa i dobivanja termina.

Ako mamografski uređaj ne radi, a niste dobili novi termin u mamografskoj jedinici, kontaktirajte Županijski zavod za javno zdravstvo kako biste dogovorili drugi termin pregleda.

Obratite se zavodu za javno zdravstvo županije u kojoj živite i oni će vas obavijestiti o nalazu.

• Obavezno pokažite nalaz svom liječniku
• Nastavite s redovitim samopregledima dojki
• Na buduće preglede ponesite prethodne mamografske snimke

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke namijenjen je zdravim ženama bez dijagnoze raka dojke.

Žene koje već imaju dijagnosticiran rak dojke prate se kroz individualizirane onkološke kontrole prema preporuci specijalista.

BI-RADS 1 znači da je nalaz potpuno uredan i da nema znakova bolesti. U tom slučaju nisu potrebne dodatne pretrage, već se preporučuje nastavak redovitih pregleda, najčešće svake dvije godine u okviru programa probira. Ako se radi o „gustim dojkama“ s većim udjelom žljezdanog tkiva (ACR gustoća C i D) specijalist će vjerojatno preporučiti i UZV dojki.

BI-RADS 2 označava da su pronađene dobroćudne (benigne) promjene koje nisu opasne. To mogu biti, primjerice, ciste ili druge bezazlene promjene. Nisu potrebne dodatne pretrage, već se preporučuju redovne kontrole, najčešće svake dvije godine u okviru programa probira. Ako se radi o „gustim dojkama“ s većim udjelom žljezdanog tkiva (ACR gustoća C i D) specijalist će vjerojatno preporučiti i UZV dojki.

Razlika je u tome što kod BI-RADS 1 nema nikakvih promjena, dok kod BI-RADS 2 postoje promjene, ali su one potpuno bezopasne. U oba slučaja postupak je isti – redovito praćenje bez potrebe za dodatnom obrado

BI-RADS 0 znači da nalaz nije bio dovoljno jasan za konačnu procjenu. U tom slučaju potrebno je učiniti dodatne pretrage, poput ultrazvuka ili dodatnih mamografskih snimaka, obično u roku od mjesec dana.

BI-RADS 3 označava nalaz koji je vrlo vjerojatno dobroćudan. Rizik od maligniteta je vrlo nizak, pa nije potrebno odmah raditi dodatnu obradu. Umjesto toga preporučuje se kontrolni pregled (mamografija ili ultrazvuk dojki) unutar šest mjeseci kako bi se promjena pratila.

BI-RADS 4 znači da postoji sumnja na malignitet, ali dijagnoza nije potvrđena. Zbog toga je potrebno učiniti ultrazvuk i/ili biopsiju kako bi se točno utvrdilo o kakvoj se promjeni radi.

BI-RADS 5 označava nalaz s visokom vjerojatnošću maligniteta. U tom slučaju potrebno je hitno učiniti ultrazvuk i biopsiju te započeti daljnju dijagnostičku obradu i liječenje.

Biopsija se ne radi u svim slučajevima jer to ovisi o procijenjenom riziku. Kod BI-RADS 3 nalaza promjena izgleda bezopasno, pa se preporučuje praćenje kroz vrijeme kako bi se izbjegli nepotrebni invazivni postupci.

S druge strane, kod BI-RADS 4 i BI-RADS 5 nalaza postoji sumnja na malignitet, zbog čega je potrebno uzeti uzorak tkiva (biopsiju) kako bi se postavila točna dijagnoza i započelo odgovarajuće liječenje.