9. ciklus pozivanja žena na mamografski pregled započeo je u ožujku 2025., a uključuje godišta 1955.-1976.

Rak dojke: simptomi, rizični čimbenici i rano otkrivanje

Rak dojke je najčešći rak kod žena, ali kada se otkrije rano, mogućnosti izlječenja je velika. Saznaj na koje promjene treba obratiti pozornost, kada se javiti liječniku i zašto je mamografija važna.

Zdrava sam, želim znati što trebam raditi.

Napipala sam nešto. Što sad?

Kako izgleda mamografija?

Što je rak dojke?

Nastaje kada se normalne stanice dojke promijene i počnu nekontrolirano rasti.
Takve stanice mogu zahvatiti okolno tkivo, a u nekim slučajevima proširiti se limfnim ili krvnim žilama u druge dijelove tijela. Rak dojke najčešći je oblik raka kod žena, u Hrvatskoj i u svijetu.

Rak dojke najčešće se javlja kod žena starijih od 50 godina, ali može se pojaviti i kod mlađih žena. Rijetko se javlja i kod muškaraca – oko 1 % svih slučajeva.

Dobra vijest je da se rak dojke može otkriti rano - često i prije nego što žena sama napipa promjenu.

Zato su važne redovite kontrole, samopregled dojki i odaziv na mamografski pregled kada dobijete poziv.

Koji su simptomi raka dojke i kako ih prepoznati?

Rak dojke u ranoj fazi često ne uzrokuje bol niti druge jasne simptome. Upravo zato su važni redoviti pregledi i mamografija.

 

Većina promjena ne znači rak, no postoje promjene koje ne treba ignorirati. Prelistaj koji su najčešći simptomi i kada se obavezno treba javiti liječniku!

Obrati pozornost na:

1/4 kvržicu ili zadebljanje u dojci ili pazuhu

Napomena: bol u dojci najčešće nije znak raka. Uzroci mogu biti hormonalne promjene, fibrocistične promjene, dobroćudni tumori, napetost mišića, reumatske tegobe ili loše držanje.

U sklopu programa: 60 % novootkrivenih tumora otkriveno je u lokaliziranom, ranom stadiju te žene koje se redovito odazivaju na pozive imaju veće šanse da im se bolest otkrije na vrijeme. Uvođenjem probira bilježi se pad smrtnosti od raka dojke u Hrvatskoj.

Rizični čimbenici

Točan uzrok nastanka raka dojke nije poznat, no postoje čimbenici koji mogu povećati rizik od razvoja bolesti. Važno je znati da prisutnost jednog ili više rizičnih čimbenika ne znači da će osoba oboljeti, jednako kao što rak dojke može nastati i kod žena koje nemaju poznate čimbenike rizika.

01

starija životna dob

02

prva menstruacija prije 12. godine i menopauza nakon 50. godine

03

nerađanje ili prvo dijete nakon 30. godine

04

rak dojke ili jajnika u obitelji

05

prethodne bolesti dojke

Životne navike koje povećavaju rizik su: prehrana bogata masnoćama, prekomjerna tjelesna težina, alkohol, pušenje i izloženost zračenju.

Metode pregleda dojki

Samopregled

Samopregled dojki je jednostavan postupak kojim žena sama pregledava svoje dojke kako bi uočila eventualne promjene. Redovitim mjesečnim pregledom žena upoznaje izgled i strukturu svojih dojki, što olakšava prepoznavanje novih ili neuobičajenih promjena.

Ultrazvuk

Ultrazvuk, uz mamografiju, znatno povećava točnost dijagnosticiranja dobroćudnih i zloćudnih bolesti dojke. Metoda je izbora za prikaz dojki u žena mlađe životne dobi te bitna pomoćna metoda koja se nastavlja na mamografiju. U žena mlađih od 40 godina, mamografija se u pravilu ne preporučuje kao rutinska pretraga.

U ovoj dobnoj skupini može se jednom godišnje učiniti ultrazvučni pregled dojki. Međutim, u žena u kojih postoji sumnja na neku zloćudnu pojavu u dojci, mamografiju ipak valja učiniti, unatoč mlađoj životnoj dobi.

Mamografija

Mamografija je kratko rendgensko snimanje dojki koje traje nekoliko minuta. Dojke se postavljaju na ploču za snimanje i lagano pritisnu kompresijskom pločom kako bi se dobila što kvalitetnija slika. 

Pritisak traje kratko i može izazvati blagu nelagodu, ali pregled u većini slučajeva nije bolan.

Klinički pregled

Klinički pregled dojki obavlja liječnik pregledom dojki, pazuha i okolnih limfnih čvorova kako bi se uočile kvržice ili druge promjene koje mogu zahtijevati dodatnu obradu. Pregled je najučinkovitiji kada se sustavno pregledaju svi kvadranti obje dojke i pripadajuće regije.

 

Klinički pregled važan je dio ranog otkrivanja raka dojke jer ponekad može otkriti promjene koje nisu vidljive na mamogramu ili ih žena sama ne može napipati. Također pomaže u procjeni rizika, odluci o potrebi za dodatnim dijagnostičkim postupcima te pruža dodatnu sigurnost kao nadopuna redovitom samopregledu.

 

Preporučuje se da žene od 40. godine života obavljaju klinički pregled dojki barem jednom godišnje u dogovoru s izabranim liječnikom primarne zdravstvene zaštite. Prije 40. godine pregled se savjetuje najmanje jednom u tri godine, počevši od 20. godine života. Kod žena s obiteljskom poviješću raka dojke ili povećanim rizikom, preglede je potrebno obavljati redovitije i češće, prema preporuci liječnika.

Česta pitanja o raku dojke

01.Boli li rak dojke?

Rak dojke često ne boli u ranoj fazi. Bol koja ne prolazi ili je povezana s novom promjenom treba se provjeriti kod liječnika.

Ne. Mnoge kvržice i promjene na dojkama su dobroćudne, ali svaku novu promjenu treba provjeriti.

Da. Rak dojke je češći kod žena starijih od 50 godina, ali može se javiti i kod mlađih žena.

Da, ali vrlo rijetko. Oko 1 % svih slučajeva raka dojke javlja se kod muškaraca.

Ne. Samopregled pomaže da upoznate svoje tijelo, ali ne zamjenjuje mamografiju, ultrazvuk ni liječnički pregled.

Kod žena s gustom žljezdanom strukturom dojki mamografija može biti manje osjetljiva, pa liječnik može preporučiti dodatne pretrage, primjerice ultrazvuk.