9. ciklus pozivanja žena na mamografski pregled započeo je u ožujku 2025., a uključuje godišta 1955.-1976.

Izlječivost od raka dojke

Rak dojke u velikom je broju slučajeva izlječiv, osobito kada se otkrije u ranom stadiju. Saznajte koji čimbenici utječu na prognozu te kako rana dijagnoza i suvremeno liječenje povećavaju mogućnost uspješnog izlječenja.

Rak dojke i prognostički pokazatelji

Danas se sve više u podjeli invazivnih karcinoma upotrebljavaju molekularni podtipovi raka dojke. Oni su ujedno i prognostički prediktivni čimbenici i čine osnovu za donošenje odluke o načinu liječenja raka dojke. Na temelju provedenih ispitivanja ekspresije estrogenskih i progesteronskih receptora, receptora za HER2 i proliferacijskog indeksa mjerenog Ki67 protutijelom, rak dojke dijeli se u 4 skupine:

Luminalni rak dojke najučestaliji je i čini oko 60-70 % svih slučajeva raka dojke. Luminalni A, karakterizira visok stupanj ekspresije hormonskih receptora i ima bolju prognozu od ostalih molekularnih podtipova slučajeva raka. Luminalni B, karakterizira ga  manja ekspresija hormonskih receptora te je agresivniji od luminalnog A tipa.

 

HER2 pozitivni rak dojke čini oko 15-20 % svih slučajeva raka dojke, karakterizira ga visok stupanj ekspresije HER2 proteina te može biti ovisan ili neovisan o hormonskom djelovanju. Prije primjene HER2 ciljanog liječenja bolesnice s ovom vrstom raka imale su puno lošiju prognozu u usporedbi s današnjim liječenjem, kada se primjenjuju ciljani anti-HER2 lijekovi te više od polovice bolesnica imaju dobar odgovor na liječenje i samim time bolju prognozu. Udio je trostruko negativnog raka dojke oko 15 % u ukupnom raku, karakterizira ga niska ekspresija hormonskih receptora i HER2 proteina te je često povezan s mutacijama p53 gena i/ili BRCA1 i BRC2 gena.

 

Od svih molekularnih podtipova raka dojke trostruko negativan rak dojke najagresivniji je i ima u pravilu lošiju prognozu od ostalih slučajeva raka.

 

Klinička prognoza bolesnica s invazivnim rakom dojke, osim o histološkom i molekularnom tipu raka, u velikoj mjeri ovisi i o kliničkom stadiju u kojem je bolest otkrivena. Što je stadij bolesti napredniji, očekivano preživljenje je niže.

Najvažniji prognostički pokazatelji jesu

Veličina lezije: veličina raka dojke korelira s rizikom od metastaziranja u limfne čvorove; rak dojke do 1 cm ima bolju prognozu te se desetogodišnje preživljenje procjenjuje na više od 90 %, dok se kod raka dojke većeg od 2 cm desetogodišnje preživljenje procijenjuje
na 77 %,


Metastaze u limfnim čvorovima: status pazušnih limfnih čvorova svakako je jedan od najvažnijih prognostičkih pokazatelja jer se rak dojke širi limfnim putevima i to najprije u 1-2 limfna čvora čuvara (engl. sentinel lymph node, SLN), a proširenost se utvrđuje prilikom kirurškog zahvata injiciranjem radiofarmaka u malignu tvorbu; ako su limfni čvorovi negativni, očekivano je desetogodišnje preživljenje 70-80 %, a ako su pozitivna 1-3 limfna čvora preživljenje se smanjuje na svega 30-40 % te ako je zahvaćeno više od 10 limfnih čvorova preživljenje je 15 %,

 

Udaljene metastaze: u slučaju prisutnih udaljenih metastaza pri otkrivanju raka dojke, mala je vjerojatnost izlječenja, ali kod pojedinih tipova raka dojke uz primjenu odgovarajućih lijekova moguća je višegodišnja kontrola bolesti.